Nakon ljetne pauze, nove radionice „Job Lab – Vještine za budućnost“ programa dostupne su srednjoškolcima u Bosni i Hercegovini.
Program koji organizuje Telemach fondacija u saradnji sa Inkubatorom društvenih inovacija „Munja“, namijenjen je jačanju svijesti potencijala mladih, te sticanje znanja i vještina koje će im olakšati traženje posla i zapošljavanje. Kroz program je ove godine prošlo više od 250 učenika, a do kraja ovog ciklusa je planirana edukacija za još 250 srednjoškolaca.
„Kombinacijom teorijskih znanja i vještina, te podjelom praktičnih iskustava koje učesnici ovog programa dobiju kroz studijsku posjetu kompaniji Telemach BH i razgovoru sa njenim menadžmentom kreirali smo program koji mladima omogućava potpuno drugačiji pristup njihovim vještinama i sposobnostima, te načinima na koji ih što adekvatnije mogu iskoristiti“, istakla je Maja Tursunović, direktorica Telemach fondacije. „ Dugoročni cilj projekta je osnažiti mlade i učiniti ih konkurentnijim na tržištu rada“, dodaje Tursunović.
Prva jesenja „Job Lab – Vještine za budućnost“ radionica održana je u Donjem Vakufu. Nakon nje, na redu su srednjoškolci u Visokom, Mostaru, Lukavcu i Bijeljini. Kao i u prethodnim ciklusima, bit će organizovana i online radionica, te studijska posjeta kompaniji Telemach BH.
Više informacija o načinu učešća u ovom programu, te detaljne termine radionica možete potražiti na linku Job Lab | Telemach
Rezultati redovnog godišnjeg anketiranja privrednika, predstavnika firmi članica komore i poslovnih očekivanja privrednika u 2024. godini, predstavljeni su danas u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.
Rukovodilac sektora udruženja Edina Kurtić u prezentaciji rezultata istakla je kako anketiranje daje bolji uvid u najveće izazove sa kojim se susreće poslovna zajednica, kao i poslovna očekivanja za 2024. godinu. Anketom su obuhvaćeni privredni subjekti iz cijelog kantona, pretežno proizvodne djelatnosti, što je u skladu sa samom strukturom privrede.
U strukturi anketiranih najviše je srednjih preduzeća, sa ostvarenim prihodom od prodaje preko 5.000.000 KM. Privredni subjekti u Tuzlanskom kantonu su uglavnom izvozno orijentisani, sa najznačajnijim tržištima u Evropskoj uniji (Njemačka, Austrija, Slovenija) i zemljama okruženja.
Najveći broj izvozno orijentisanih firmi je iz hemijske, metaloprerađivačke, plastičarke, drvoprerađivačke i tekstilne industrije.
“Anketirani privrednici su opće stanje poslovanja u 2023. godini ocijenili prosječnim (ocjena 3), a poredeći je s prethodnim godinama, 42,3 posto ispitanika je ocijenilo da je stanje isto, 30,8 posto da je bolje, dok 26,9 posto ocjenjuje da je 2023. godina bila lošija nego prethodne. U 2023. godini 23 posto ispitanih firmi moralo je smanjiti broj zaposlenih usljed otežanih uslova poslovanja, prije svega, zbog rasta troškova. 13,5 posto ispitanih je zaposlilo dodatne radnike. Većina anketiranih je zadržala postojeće kupce i tržišta, ali 25 posto anketiranih je izgubilo nekog od ključnih kupaca ili tržišta”, istakla je Kurtić.
Najveći problemi s kojima su se privrednici suočili u 2023. godini su radna snaga, inflacija, fiskalni i parafiskalni nameti te smanjena potrošnja i manja kupovna moć. Upravo su ovo faktori koji su označeni kao najuticajniji na poslovanje.
“Problem nedostatka radne snage je najveći izazov s kojim se privrednici suočavaju te ih se 82,7 posto susrelo s problemom pronalaska adekvatnih radnika. Najveća je potreba za radnicima u proizvodnji, mašinske i elektro struke, uglavnom bravara, zavarivača, cnc operatera. Međutim, prisutan je nedostatak radne snage i u svim ostalim djelatnostima pa će prema anketi u narednih pet godina privrednicima nedostajati i značajan broj radnika u građevinarstvu, drvopreradi, tekstilu, ugostiteljstvu te vozači u međunarodnom saobraćaju. Od zanimanja s visokom stručnom spremom, najveća potreba je za mašinskim i elektro inženjerima te diplomiranim ekonomistima”, istakla je Kurtić.
Samo četiri posto ispitanih firmi je u prethodnom periodu koristilo uvoznu radnu snagu, ali je 29 posto izjavilo da su, u slučaju potrebe, spremni zapošljavati radnike iz inostranstva. Olakšavanje procedura prilikom zapošljavanja stranaca bi sigurno povećale i spremnost firmi za uvoz nedostajuće radne snage potrebne za očuvanje obima proizvodnje i ugovorenih poslova.
Anketirani privrednici nisu optimistični s očekivanjima u 2024. godini. Skoro pola anketiranih očekuje da će doći do pogoršanja uslova poslovanja, što usljed globalnih ekonomskih poremećaja, to i zbog domaćeg poslovnog ambijenta. Smanjenje doprinosa na plate je ključna mjera koja bi u ovom momentu najviše olakšala poslovanje domaćim kompanijama jer bi omogućila prostor za povećanje neto isplata radnicima čime bi se smanjio odliv kvalifikovane radne snage u inostranstvo.
Odgovor je kratak i posve jednostavan: naravno da jeste. Zapravo, moguće je imati uspešan posao /proizvod/poslovanje, a nigde se direktno ne oglašavati.
Spominjala sam u nekoliko prethodnih tekstova kako svakodnevno svedočim razvoju malog biznisa u Facebook grupama. Ljudi postave pitanje o problemu koji imaju, drugi ljudi im se javljaju s predlogom kako da reše taj problem ili kome da se obrate. Nekad odgovore daju i sami pružaoci usluga, ali mnogo češće je preporuka za nekog u pitanju. Bilo da se traže sitni slavski kolači, majstor za veš-mašinu, ili nova mašina za sušenje veša, ljudi traže pozitivna iskustva drugih kako bi i sami bili zadovoljni.
Uspešan posao možemo imati i bez prisustva na internetu
Dakle, jednostavno je: napravite dobar proizvod/uslugu i osim inicijalnog oglašavanja više ne morate da se posvećujete tom polju – pa ni na društvenim mrežama.
Prednost prisustva na mrežama je što potrošači znaju kako vas i gde mogu kontaktirati na sebi najlakši način, te što donekle možete uticati na protok informacija, i najvažnije: u slučaju kriznih situacija imate u rukama kanal kroz koji možete najbrže plasirati informacije od značaja.
Najveći nedostatak društvenih mreža je njihova najveća prednost i glavna karakteristika: one su žive, nikad ne spavaju, nikad nemaju kafe-pauzu. Društvene mreže traže vaše vreme i posvećenost, i višestruko vraćaju uloženo, ali ruku na srce, nemaju svi vremena niti mogućnost da ulože porebno vreme.
Kada razmišljate o prihvatanju nekog posla, jasno je: ne prihvatate se onoga što ne možete uraditi kvalitetno, a na vreme. Kada planirate svoje prisustvo na društvenim mrežama, držite se istog pravila: ukoliko nemate vremena da se ovom segmentu posvetite maksimalno, bolji je izbor da od toga odustanete. Bolje je da vas potencijalni kupci ne nađu na Facebooku, nego da u januaru nađu stranicu na kojoj je poslednja objava bila u aprilu prethodne godine. Neće pomisliti da imate previše posla i zbog toga ne pišete, već da nemate posla uopšte – ili čak i da ne radite više.
Vrhunski kvalitetan proizvod je način da imate uspešan posao bez marketinga
Društvene mreže zamislite kao svoj izlog
Prvi susret sa kupcima biće često pogled u taj izlog, ne dozvolite da bude zapušten.
U tekstu Da li bi trebalo da obrišete svoju poslovnu Facebook stranicu? kissmetrics.com donosi dosta dugačku listu zanimljivih razloga zbog čega su sve marketing timovi odlučili da ugase stranice brendova na Facebooku. Neki deluju benigno, a neki skreću pažnju na ozbiljne probleme sa kojima se možete susresti. Za potrebe ovog teksta, prenosimo one koji i vama mogu biti od koristi:
Traži previše uloženog vremena
Zahteva da udovoljavate široj publici, umesto da oblikujete svoju, prema potrebama svog brenda
Ne posedujete nikakva prava na svoj nalog, što znači da gradite posao na “iznajmljenoj zemlji”
Broj fanova je često netačan, broji suviše lažnih profila i navodi na pogrešne zaključke
Zbog neprestane promene algoritma kojim se bira šta se ljudima prikazuje na naslovnoj stranici, nikada ne znate na koji način je najbolje da se obratite publici
Za pažnju se borite ne samo protiv konkurencije, već i protiv potpuno bezvrednog sadržaja, kreiranog samo zbog skupljanja “lajkova”.
Oglašavanjeuopšteno, ne samo ono na društvenim mrežama, traži iznad svega dosta kreativnosti i uloženog vremena. Kako je vreme = novac, iz tog razloga posebno manjim firmama, onima koje broje jednog do par zaposlenih, može biti bolja opcija da odluče da umesto naloga na svim društvenim mrežama imaju samo jedan, ili nijedan i posvete se pisanju bloga, ili da se, što je svakako od presudnog značaja, posvete usavršavanju svog proizvoda, odnosno usluge, tako da mu reklama (skoro da) nije ni potrebna.
“Skoro da”, jer morate naći način da doprete do šireg kruga ljudi, posebno u samom početku. Zbog toga se možete odlučiti da, umesto da kreirate Facebook stranicu za svoju firmu/proizvod/uslugu samo kreirate oglase na ovog društvenoj mreži, koji će posetioce dovesti na “vaš teren”, odnosno na vašu web stranicu. O oglašavanju na Facebooku biće reči u posebnom tekstu.
