Iskustvo prve porodične firme – izdržite prvih 1400 godina

Biznis koji traje generacijama pokazuje vrednost

Od svih priča ljudi koji su uspeli u poslu nekako su najemotivnije i najupečatljivije epizode o porodičnim firmama. Krenuli su od malih stvari, svako je po malo dodavao, porodica se okupila i udružila oko zajedničke ideje i vizije porodične firme, i na kraju iz toga je nastao ozbiljan biznis.

Da, zvuči bajkovito… ali, ima i posebne draži. Još, posebno, ako je to tradicija koju nastavi i sledeća generacija, onda to bude stvarno nešto posebno. Biznis koji se održao i preneo pokazuje vrednost i prepoznavanje, ali i prenošenje lekcija i iskustava. Baš posebnu težinu korisnicima usluga ili proizvoda i veliki ponos vlasnicima ima podatak da je preduzeće osnovano neke davne godine, pa ćete tako na mnogim proizvodima videti i podatak o godini od koje preduzeće postoji ili plasira određeni proizvod.

Najstarija firma porodice Kongo

Ako neko ima pravo da priča o porodičnoj kompaniji, tradiciji, ponosu zbog tradicije, to je porodica Kongo, odnosno njeni članovi koji su potomci osnivača najstarije porodične firme u svetu.

Najstarija kompanija na svetu je Kongo Gumi iz Japana, čije je sedište bilo u Osaki. Kongō Gumi Co., Ltd. (Kabushiki Gaisha Kongō Gumi) je preduzeće poznato kao porodična firma sa najdužim samostalnim postojanjem u istoriji. Detalji o tako dugog istoriji preduzeća navode se na tri metra dugom svitku papira, koji potiče iz 17. veka, a koji navodi 40 generacija vlasnika, odnosno direktora preduzeća. Svi oni su pripadali jednoj istoj porodičnoj lozi, po imenu Kongo.

Porodične firme nam donose mnoge važne lekcije u preduzetništvu
Porodične firme nam donose mnoge važne lekcije u preduzetništvu

Osnovano je 578. godine, kada je tadašnji japanski glavni ministar, princ Shotoku, iz susedne korejske države Baekje doveo građevinske majstore, kako bi mu pomogli da sagradi budistički hram Shitennoji.

Nakon završetka izgradnje, jedan od tih majstora je odlučio da ostane u Japanu i bavi se građevinskim poslom. Njegovo preduzeće se specijalizovalo za izgradnju budističkih hramova, a kroz vekove je Kongo Gumi učestvovao u izgradnji mnogih znamenitih zgrada, kao što je poznati zamak u Osaki. Kako se budizam širio, tako je i za porodicu Kongo, koja se specijalizovala za izgradnju hramova i zamaka, bilo sve više posla, posebno zato što su već imali značajne „reference“ iza sebe.

Pored izgradnje, firma se bavila i rekonstrukcijom građevina, među kojima je i hram od kojeg je sve i krenulo, Shitennoji, koji je više puta bio oštećen i urušen tajfunima, zemljotresima, požarima, pa i bombardovanjem u drugom svetskom ratu.

Promena je jedina konstanta

Naravno, kako su se vremena menjala, tako je i sama potražnja za građevinama tih tipova postajala manja, pa se i firma u poslednjoj četvrtini dvadesetog veka okrenula građevinama poput hotela i bolnica. Ipak, kompanija kao da se nije dovoljno brzo prilagodila svim promenama na tržištu, nije bila spremna za novi pristup, ili je kasno krenula sa pripremama za nove tržišne uslove, pa više nije bila tako dominantna, niti je imala tako značajne rezultate. Naprotiv, polako je ulazila u poslovne probleme.

Nažalost, 2006. godine je kompanija postala filijala građevinske korporacije Takamatsu Corporation, nakon značajnih finansijskih problema u koje je dospela i nemogućnosti da servisira značajne finansijske obaveze koje su dospevale. To se desilo u trenutku kada je firmom Kongo Gumi upravljala četrdeseta generacija iste porodice.

Duh firme Kongo se održao kroz Takamatsu, ali je sigurno gorka pilula bilo potpadanje pod firmu koja je otpočela sa radom 1917. Godine, kada je Kongo Gumi slavio 1339 godina poslovanja. Masakazu Kongo, koji je bio na čelu kompanije, sigurno to zna najbolje.

Izgleda da je ipak važno izdržati prvih 1400 godina, ali ni posle toga nema opuštanja, trka se nastavlja. Važno je pratiti i predviđati trendove, sa već dobrim startnim pozicijama biti korak ispred drugih, nekada i praviti zaokret u odnosu na prethodne aktivnosti i pristupe… ali, nikako ne dozvoliti da se porodični “olimpijski plamen” ugasi.

Struktura izlaganja

U prethodna dva teksta smo pričali o osnovnoj postavci, na osnovu koje se izrašuje struktura izlaganja.

Na internetu ćete na ovu temu pronaći različite savete: nastup treba otvoriti nekom duhovitom ili upečatljivom rečenicom, treba pridobiti pažnju publike anegdotom ili ličnom pričom, treba postaviti provokativno pitanje…

S druge strane, zaključak mora da ima glavne lekcije (key takeaways), ili neku rečenicu koja inspiriše na dalju akciju…

Šta je onda rešenje? Po meni, najrealniji odgovor je: zavisi. Svaka od goreponudjenih opcija može biti dobra u nekom slučaju, a potpuno pogrešna u drugom. Ali – kako ćete znati šta je pravi izbor?

Struktura izlaganja
Struktura izlaganja

Ukratko: isprobaćete različite verzije dok ne dođete do najbolje. Možda najbitnija stvar koju treba da izvučete iz ovog teksta je:

Vaša prezentacija, pred određenom publikom, u datim okolnostima, jeste jedinstvena, i zahteva njoj jedinstvenu strukturu koju ćete vi izgraditi kroz proces koji podrazumeva brojne pokušaje.

Nigde ne postoji magični priručnik od 7000 strana u kojem na 364. strani piše: ,,U slučaju da držite prezentaciju od 15 minuta na temu fotosinteze grupi smorenih studenata, prava struktura je…”. Ono što, međutim imate uz sebe, jeste niz principa i pitanja koja će vam pomoći u vašoj potrazi za strukturom.

Prvi korak bi, dakle bio definisanje osnovne postavke koja vam služi kao glavni vodič u izradi strukture (evo i jednog primera osnovne postavke). Osnovnom postavkom smo fiksirali makar neke od brojnih varijabli kod pripreme prezentacije – sada znamo kome se obraćamo, šta želimo da postignemo, koja su očekivanja i predrasude publike…

Ove teze ujedno postaju i pitanja kojima se vodimo u čitavom procesu izrade strukture. Npr: ,,Imajući u vidu predrasude publike o ovoj temi, kako bi mogao da izgleda početak prezentacije?”

struktura nastupa
Struktura izlaganja

Nakon definisanja osnovne postavke, imate nekoliko opcija, ali u načelu, kao najsigurnije i vrlo efektno rešenje, preporučujem sledeće:

Odvojite sat, dva ili više da zapišete sve što vam padne na pamet u vezi sa oblašću o kojoj ćete pričati, imajući u vidu osnovnu postavku vašeg nastupa.

Bez cenzure ili strukture, bez vremenskog ograničenja, slobodnom asocijacijom – zapisujte sve. Možete i da snimite sebe kako pričate i posle pregledate snimak, ako vam je lakše da se izrazite na taj način. Jedina smernica, kao što rekoh, jeste da pratite osnovnu postavku. Kroz ovu vežbu vi, zapravo težite da definišete što veći broj delova “slagalice” o vašoj temi.

Struktura izlaganja
Struktura izlaganja

Struktura izlaganja i izbor materijala za sam nastup

Postavljajući pitanja u skladu sa osnovnom postavkom, vi birate koji su vam delovi neophodni i najvažniji: ,,Imajući u vidu šta želim da postignem svojim nastupom, da li treba uopšte da pričam o ovom delu?”. Takođe, kada ste na papir stavili očigledno daleko više materijala nego što se može naći u nastupu, biće vam malo lakše da shvatite da ne možete da kažete sve.

Dakle, na osnovu vremenskog ograničenja, karakteristika publike i drugih faktora definisanih u osnovnoj postavci, pravite izbor koji to delovi slagalice idu u prvu verziju vašeg nastupa. Nju možete prvo da napišete (u tezama, kratkim rečenicama ili u vidu scenarija), pa ispričate naglas ili da bez zapisivanja, odmah spontano ispričate.

Obavezno probajte naglas i obavezno se snimajte

Jako je važno probati naglas, jer čitanje svojim tempom, uz podsvesno vraćanje na propušteno itd, daje drugačiji efekat od izgovorene reči.

Snimanje je krucijalno iz više razloga: dok pričamo naglas, mi smo fokusirani na priču, te ne možemo sebe aktivno da slušamo i analiziramo svaku reč, a da ne izgubimo spontanost izlaganja.

Dalje, dok pričamo, u sebi konstantno pravimo niz fusnota, pojašnjenja i sitnih korekcija za koje publika ne zna (,,Ovde gde sam rekao da je to jako važno, zapravo sam mislio samo na taj i taj slučaj, ali biće to valjda jasno.”). Zbog toga, mi imamo dosta drugačiji doživljaj svog nastupa od nekog spoljnog posmatrača.

Nikako nemojte da se snimate držeći telefon u ruci

jer time dosta ograničavate svoje kretanje. Postavite kameru ili telefon na sto/policu, udaljite se i pričajte u objektiv onako kako biste pričali na samom nastupu. Kada završite, pre nego što pregledate snimak, možete i da zapišete utiske o tome kako ste zvučali, te da ih uporedite sa snimkom.

Struktura izlaganja
Struktura izlaganja

Pregledajte snimak i ocenite se potpuno iskreno

Koliko god vam možda delovalo loše, zapamtite – ovo je samo prvi pokušaj, samo jedna od brojnih skica, na osnovu kojih ćete doći do dobre strukture. Postavljajte pitanja u skladu sa osnovnom postavkom: ,,Imajući u vidu vremensko ograničenje, da li je uvod predugo trajao? Da li je ovaj primer dovoljno plastičan, budući da publika verovatno ne zna ništa o tome?”

Zapišite sebi kako da unapredite strukturu izlaganja

,,Moraš uvod skratiti na 40 sekundi, kada iznosiš primer u trećem minutu probaj da ga ilustruješ što jednostavnijim rečima, a kada navodiš onu baš bitnu misao u petom minutu, napravi pauzu i naglasi svaku reč.”

Zatim ponovite ceo proces više puta

Kada osetite zamor, napravite pauzu, prošetajte, pustite da tekst ,,prenoći”. Sa vremenskom distancom možete svežim očima da pogledate prethodne snimke i još objektivnije ih ocenite.

Verujte mi, bićete vrlo iznenađeni kada narednog dana probate ponovo, snimite se i uporedite snimke.

Ovime ste dobili osnovni recept za jedan od najbitnijih principa u izradi strukture – proces u kojem vežbate, ocenjujete se, menjate i pokušavate puno puta. U narednom tekstu ćemo otići dublje u strukturiranje samog teksta nastupa, kao i u tehnike vežbe.

PREPORUKA

Ulaganje u kriptovalute: Šta očekivati u narednim godinama?

Kriptovalute su od svog nastanka 2009. godine, kada je Bitcoin prvi put lansiran, postale nezaobilazni deo globalnog finansijskog tržišta.

Sa porastom popularnosti, rastom vrednosti i sve većim interesovanjem institucionalnih investitora, kriptovalute su u poslednjim godinama postale ozbiljan predmet ulaganja.

Međutim, uprkos velikim prilikama koje kripto tržište nudi, ono je i dalje vrlo volatilno, nepredvidivo i često predmet regulatornih i tehničkih izazova.

U tom kontekstu, ulaganje u kriptovalute postavlja brojna pitanja o tome šta nas očekuje u narednim godinama, kako prepoznati buduće trendove i šta treba imati na umu prilikom investiranja u ovaj sektor.

Kripto tržište danas: Stabilizacija ili volatilnost?

Kriptovalute su u početku bile povezane sa velikom volatilnošću. Na primer, Bitcoin je tokom svoje istorije nekoliko puta doživljavao dramatične promene cene, sa naglim skokovima vrednosti i padovima koji su često zbunjivali investitore.

Iako su mnogi investirali u kriptovalute sa velikim očekivanjima o njihovoj vrednosti i potencijalu, i dalje postoje velike neizvesnosti u pogledu njihove dugoročne stabilnosti.

U poslednjim godinama, tržište kriptovaluta je počelo da se stabilizuje, delimično zbog sve većeg prihvatanja kriptovaluta kao legitimnih sredstava za razmenu.

Ulaganje u kriptovalute

Bitcoin i druge popularne kriptovalute kao što su Ethereum, Binance Coin i Solana stekle su značajnu tržišnu kapitalizaciju, a sve više institucionalnih investitora ulazi na tržište, što doprinosi stabilizaciji.

Istovremeno, tu su i veliki izazovi koji mogu ugroziti dugoročnu stabilnost tržišta, uključujući globalne ekonomske krize, regulatorna ograničenja i tehničke probleme u vezi sa blockchain tehnologijama.

Investitori koji planiraju ulaganje u kriptovalute u narednim godinama treba da budu spremni na mogućnost velikih oscilacija na tržištu, ali i na šanse koje ove fluktuacije mogu doneti.

Dugoročno, može se očekivati da tržište kriptovaluta postepeno raste i razvija se, ali uz neizvesnost koja je inherentna bilo kojoj novoj tehnologiji i tržištu.

Budući trendovi u industriji kriptovaluta

Kripto tržište je u konstantnoj evoluciji, a kako se tehnologija razvija, tako se menjaju i strategije ulaganja.

Naredne godine biće ključne za dalji razvoj sektora kriptovaluta, s obzirom na to da se predviđa nekoliko značajnih trendova koji bi mogli oblikovati tržište u budućnosti.

Jedan od ključnih faktora koji će oblikovati tržište jeste rast primene blockchain tehnologije izvan okvira kriptovaluta. Blockchain tehnologija, koja stoji iza većine kriptovaluta, ima potencijal da promeni mnoge industrije, od finansija, preko zdravstva, pa do logistike i trgovine. Uvođenje pametnih ugovora, decentralizovanih finansijskih (DeFi) platformi i novih tehnologija kao što je NFT (nefungibilni tokeni) moglo bi stvoriti potpuno nove ekosisteme u kojima će kriptovalute imati važnu ulogu.

Ulaganje u kriptovalute
Ulaganje u kriptovalute

DeFi sektor, koji omogućava decentralizovano bankarstvo i finansijske transakcije bez posrednika, postao je jedan od najbrže rastućih segmenata u industriji. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti, jer sve više ljudi traži alternativne načine za upravljanje svojim novcem i investicijama, bez potrebe za tradicionalnim bankama ili vladama.

DeFi platforme nude mnoge prednosti, uključujući niže naknade i brže transakcije, što ih čini atraktivnim za investitore.

Takođe, sve više se govori o razvoju CBDC (Central Bank Digital Currencies), digitalnih valuta koje izdaju centralne banke. Iako se CBDC-i razlikuju od tradicionalnih kriptovaluta kao što je Bitcoin, njihova implementacija može značajno uticati na tržište, stvarajući novu dinamiku između digitalnih valuta i tradicionalnog novca.

Ako centralne banke odluče da usvoje tehnologiju blockchain za svoje digitalne valute, to bi moglo otvoriti nove mogućnosti za integraciju kriptovaluta u tradicionalni finansijski sistem.

Još jedan trend koji se očekuje u narednim godinama je rast “zelenih” kriptovaluta, odnosno kriptovaluta koje koriste energetski efikasnije mehanizme konsenzusa od tradicionalnog proof-of-work modela koji koristi Bitcoin.

Zbog sve većeg fokusa na održivost i smanjenje ugljeničnog otiska, mnogi investitori i projekti počinju da prelaze na mehanizme poput proof-of-stake (PoS), koji koriste mnogo manje energije. Ethereum, na primer, prešao je na PoS tokom 2022. godine, što bi moglo imati značajan uticaj na sve kriptovalute koje koriste sličan model.

Regulacija tržišta kriptovaluta

Jedan od najvažnijih faktora koji će oblikovati budućnost ulaganja u kriptovalute je regulatorni okvir. Kriptovalute su i dalje u velikoj meri neregulisane u mnogim zemljama, što stvara nesigurnost među investitorima.

Iako su u nekim zemljama, poput SAD-a i EU, regulatorna tela već počela da prepoznaju važnost kriptovaluta i razvijaju okvir za njihovo regulisanje, u mnogim drugim državama kriptovalute još uvek nisu jasno definisane.

Očekuje se da će u narednim godinama mnoge države doneti zakone koji će utvrditi jasna pravila za trgovinu kriptovalutama, što može imati pozitivan ili negativan uticaj na tržište.

Pozitivna regulacija može doprineti stabilizaciji tržišta, jer će investitori dobiti veću sigurnost i jasnoću u vezi sa zakonitošću svojih ulaganja.

S druge strane, preterana ili restriktivna regulacija može ugroziti inovacije i smanjiti likvidnost tržišta.

Takođe, pitanje poreza na kriptovalute i dalje je sporno u mnogim zemljama. Očekuje se da će porezi na kapitalnu dobit iz kriptovaluta postati sve rigorozniji, što može uticati na način na koji investitori pristupaju trgovanju i ulaganju u kriptovalute.

Ulaganje u kriptovalute

Ulaganje u kriptovalute: Prilike i rizici

Ulaganje u kriptovalute donosi brojne prednosti, ali i rizike. Na strani prednosti, ulaganje u kriptovalute omogućava investitorima visok profit, s obzirom na potencijalnu volatilnost tržišta.

Bitcoin i Ethereum su tokom godina doživeli izuzetno visoke prinosne skokove, a kriptovalute su se pokazale kao dobar način diverzifikacije investicijskog portfolija.

Osim toga, kriptovalute omogućavaju pristup decentralizovanim finansijskim sistemima i inovativnim tehnologijama kao što je blockchain.

Međutim, rizici su takođe značajni. Zbog visokih oscilacija u vrednosti, ulaganje u kriptovalute nosi sa sobom veliku nesigurnost.

Takođe, tržište je sklono spekulacijama, a uloženi kapital može biti izgubljen zbog tržišnih fluktuacija ili hakovanja.

Neizvesnost u vezi sa regulatornim okvirom, kao i tehnička i sigurnosna pitanja, čine kriptovalute nestabilnim ulaganjem na duže staze.

Ulaganje u kriptovalute

Za one koji žele da ulažu u kriptovalute u narednim godinama, važno je da budu oprezni i da urade temeljno istraživanje.

Preporučuje se da investitori ulažu samo onoliko koliko su spremni da izgube i da diversifikuju svoja ulaganja kako bi smanjili rizik.

Ulaganje u kriptovalute nudi mnogo potencijala, ali i značajne izazove. Tržište kriptovaluta je i dalje u fazi razvoja i veoma je dinamično, što znači da može biti i veoma profitabilno i veoma rizično.

Budućnost ulaganja u kriptovalute zavisiće od brojnih faktora, uključujući tehnološke inovacije, regulatorne promene i šire ekonomske trendove.

Ipak, sa pravim pristupom, informisanošću i spremnošću na prilagođavanje promenama, ulaganje u kriptovalute može doneti značajne koristi u narednim godinama.

Preporuka za još članaka: