Kakvo će sutra biti vrijeme sutra i 7 sedam dana od sada otkriva domaća platforma za prognozu vremena VrijemeSutra.com
Kakvo će biti vrijeme sutra u vašem gradu ili mjestu koje planirate posjetit je jako bitna i tražena informacija. Kada su u pitanju planovi ili planiranje nekog događaja, pitanje „kakvo će sutra biti vrijeme“ je neizostavan dio dogovora.
Iako danas odgovor na pitanje kakvo će biti vrijeme možemo pronaći bilo gdje, od tv-a, interneta, pregledavanjem aplikacija na mobitelu i sl. Ponekad se one razlikuju. Što onda? Kojem izvoru najviše vjerovati?
Ako su danas oblaci na nebu ne znači da će vrijeme sutra će biti kišovito, isto tako ako je vani sunčano ne znači da se ne može pojaviti kiša.
Vremenska prognoza je dosta tražen pojam na internetu, osobito kada se očekuje određeno nevrijeme ili mogućnost kiše ili snijega.
Kad će biti kiša, kada će pasti temperatura, kada će konačno pasti snijeg, pitanja koja se vežu uz prognozu su mnogobrojna kao i mjesta na kojima možemo pronaći odgovore na pitanja.
Gomila meteoroloških aplikacija je danas dostupno za vaš pametni telefon, i upravo je ovo danas najčešći način kako većina nas provjerava vremensku prognozu.
Jedna od takvih platformi je i novi domaći sajt VrijemeSutra.com na kojem se nalazi i tražilica po geolokaciji. Tako da možete da pretražite pojmove poput: Vrijeme Banja Luka, vrijeme Split, vrijeme danas Zagreb i slično.
VRIJEME I STRANICE ZA PROVJERU PROGNOZE
Danas prognozu možete provjeriti u bilo koje vrijeme na raznim web stranicama. Mnoge aplikacije za mobitel tako danas nude uvid u vremensku prognozu iz sata u sat.
Kada upišete vrijeme na internet pretraživanje, vaše pretraživanje vam automatski izbaci trenutno vrijeme prema vašoj lokaciji i temperaturu kroz razdoblje cijelog dana, također vam nudi uvid u vrijeme narednih par dana.
Ako scrollate malo dolje vidjet ćete doslovno na stotine rezultata pretraživanja. Federalni hidrometeorološki zavod ili FMZBIH tako nudi prognozu među prvima na određenim područjima Bosne i Hercegovine, također jedna od posjećenijih i omiljenijih stranica za vremensku prognozu je i freemeteo.
Ono što je super kod nekih stranica za vremensku prognozu je što vam nude i opciju Rain alarma koji vam pokazuje satelitsku snimku kretanja oblaka nad područjem koje vas trenutno zanima.
Vrijeme sutra možete tako provjeriti na više web stranica i aplikacija kako bi bili uvjereni u prognozu. Isto tako možete provjeriti i popis najboljih aplikacija za gledanje vremenske prognoze za vaš mobilni uređaji te skinuti i isprobati koju.
Kako se prognozira vrijeme sutra
Nekada su ljudi promatrali prirodu kako bi saznali kakvo će biti vrijeme. Gledali su u nebo, proučavali ponašanje biljaka i životinja i na osnovu toga donosili zaključke.
Najbolji “proroci vremena” bili su seljaci, šumari, lovci, ribari i pastiri. Iz njihovih iskustava proizašlo je pravo bogatstvo narodnih pravila tog vremena.
Danas se svakodnevno prikupljaju podaci iz cijelog svijeta za prognozu vremena. Meteorološke procese u troposferi bilježi više od 8000 stanica na kopnu, brodovima, naftnim platformama, avionima, balonima i meteorološkim satelitima.
Ovi podaci se zatim prosljeđuju u računarske centre u Moskvi (Rusija), Vašingtonu (SAD) i Melbourneu (Australija). Na osnovu ovih podataka kreira se regionalna i globalna vremenska prognoza.
Oni se preko posebne telekomunikacione mreže šalju nacionalnim meteorološkim zavodima, gde ih meteorolozi kombinuju sa sopstvenim mjerenjima i tako kreiraju prognozu za svoju zemlju. Postoji dugoročna i kratkoročna prognoza vremena.
Trenutno se samo opća meteorološka situacija može prilično precizno predvidjeti na duži rok (do dvije sedmice unaprijed).
Kratkoročna prognoza (dva do tri dana unaprijed) danas je vrlo točna. Kada je riječ o vremenskoj prognozi za narednih 36 sati, uspješnost meteorologa je čak 90 posto.
Zašto je važna prognoza vremena
Vremenska prognoza nije važna samo za one koji žele znati kako se obući sutradan. Prognoza je prije svega potrebna aerodromima, kako bi mogli poduzeti mjere opreza u vazdušnom saobraćaju.
Brodovi su posebno svjesni upozorenja o mogućim olujama, a vremenski podaci važni su i za drumski saobraćaj i poljoprivredu, međutim, u nekim dijelovima svijeta izgleda da vrijeme nikada ne slijedi ljudske želje. Meteorološki topovi su korišteni da izazovu kišu.
Danas postoje uspješniji načini utjecaja na vrijeme. Kako bi natjerali oblake da ispuste vodu nakupljenu u njima, inokuliraju se kristalima srebrnog jodida.
Oni uzrokuju kondenzaciju vodene pare i stvaranje kapi kiše. Kristali se do oblaka donose avionima. Vakcinisani oblaci oslobađaju do 25 posto više kiše. Međutim, ovaj način utjecaja na vrijeme je vrlo kontroverzan.
Prvi udžbenik o meteorologiji sastavio je grčki filozof Aristotel (384-322 pne.). Nazvao ju je Meteorologica (Nauka o nebeskim fenomenima).
Međutim, moderno proučavanje vremena počelo je tek nakon pronalaska važnih instrumenata kao što su barometar (1643) i živin termometar (1714).
