Studio24.rs - Biznis i marketing 24 Sata dnveno

Generacija Y i zašto je voleti

Anid agdesign.rs

-

23/08/2022

Generacija Y ili Milenijalsi, rođeni između kasnih 80-tih i ranih 2000-tih

Uzmimo da današnji šefovi i direktori imaju 40 – 60 godina. Naravno, skala se proteže i niže do 30 i uzbrdo do nekih 65 (svaka čast izuzecima) ali jedan tipičan direktor agencije, na primer, ima između 40 i 50. Od istih često čujem žalbe na mlade radnike (i praktikante), koje su najčešće formulisane kao „radi sve na svoju ruku“, „misli da sve zna“ ili „ne poštuje autoritete“. Verovatno postoje slučajevi kada je to istina. Ali postoji još jedna istina – današnji klinci zaista mahom znaju više nego nekadašnji klinci.

Postoji mnogo različitih tumačenja podela generacija. Ako govorimo o ljudima koji i danas žive, generacije se dele ovako:

Veika generacija – rođeni između 1925. i 1945.
Baby Boomers – „posleratna“ deca koja su preplavila svet, između 1946. i 1965. (gde možemo svrstati najveći borj gorepomenutih direktora)
Generacija X, od polovine 60-tih do sredine 80-tih
Generacija Y ili Milenijalsi, rođeni između kasnih 80-tih i ranih 2000-tih
Generacija Z, koja se upravo rađa ili još nije punoletna.

Kada pričamo o gorepomenutoj borbi, ona se dakle vodi između jednog izdanka „baby boom“-a i jednog Milenijala. Međutim, obe strane imaju pravo.

Generacija Y nezadovoljstvo unosi kao stalnu konstantu u preduzetništvo, što ne mora biti loše

Generacija Y se karakteriše kao nikad zadovoljna

Na ovaj razvoj događaja uticao je niz političkih i socijalnih promena i uslova u kojima su naši roditelji i njihovi roditelji živeli. Postoje čitavi naučni radovi koji se bave pitanjem zbog čega je Generacija Y nesrećna, budući da su slučajevi depresije dva ili tri puta veći u odnosu na generaciju iza njih. Kada podvučemo crtu, razlog je manje ili više uočljiv već na drugi pogled.

Pre svega, baby boomers-i su imali privilegiju da svedoče najvećem prosperitetu čovečanstva u skorijoj istoriji.

Svet je išao uzlaznom putanjom. Sve je mnogo bolje nego što si očekivao.

Ove ljude je, takođe, napravila i vaspitala generacija koja je prošla kroz veliki rat (ponekad i dva), kada se standard života u svetu merio sigurnim krovom nad glavom i redovnim primanjima, a onda lepotom kućnog ognjišta. To znači da se od dece očekivalo da budu dobri i vaspitani i zahvalni na poslu koji im obezbeđuje preživljavanje. Ukratko, nije se očekivalo mnogo. A onda su se prilike u svetu popravile i „bumersi“ su dobili i postigli mnogo više nego što se od njih tražilo – i oni su bili zadovoljni. Poštenim i upornim radom se moglo doći do sigurnog posla, do novih čizama, nedeljnog ručka, a možda i kuće sa podšišanim travnjakom.

Generacija Y je povećala svoja očekivanja

Svet je bio veći i dostupniji nego što se činilo, a ljudi upućeni jedni na druge. Onda su na svet došla njihova deca. Trčala su parkićima, igrala lastiš i fudbal, išla na ekskurzije. „Tvoje je samo da učiš!“ (tako su im govorile majke)

Taman kada su malo stasala – bum! Otvorio se svet o kome niko nije ni sanjao. Internet je otvorio vrata ka svemu što te je ikada zanimalo ili nisi ni znao da te je zanimalo i mogao si da vidiš i čuješ kakvi se sve životi mogu živeti. I počeo si da sanjaš i da želiš svemir, jer svemir je dostupan, a tvoje je bilo samo da učiš. Tako ćeš i ti obezbediti siguran posao, a onda i ekonomski prosperitet i sigurnost za svoju porodicu. Međutim, nove mogućnosti i pre svega nova saznanja su novoj generaciji dale velike i lude ambicije – „mi ne želimo zapadnjački san – mi želimo da živimo svoj san“.

Moderan pokušaj hipika nije za posledicu imao nikakvu veliku revoluciju niti masovne pojave narkomanije kako predrasude nalažu, ali ne možemo da ne primetimo koliko se svest mladih razlikuje od svesti roditelja u istom životnom dobu.

Generacija Y i preduzetnički duh

Izvesna doza samouverenosti koja zna da preraste u nadmenost ima na drugom tasu izrazit preduzetnički duh. Ljudi zaista primećuju prilike, svoje okruženje i rupe koje se daju popuniti manjim ili većim poslovnim poduhvatima, odakle sve masovnije cvetanje startap kulture i uopšte gledanje na biznis kao sredstvo pozitivnog uticaja.

Beskonačni sati na internetu, „buljenje u kompjuter“ i „facebook život“ imaju svoj antitet i vidu svesti o svetu u kome živimo. To iziskuje kritičko razmišljanje i odbja prihvatanje ideala serviranih na tanjiru.

Isto tako, to podiže svest o globalnim pitanjima od velike važnosti, kao što je ekologija i održivost. U mom udžbeniku iz biologije ili prirode i društva se nalazio samo jedan mali odeljak koji govori o uticaju industrije na naruševanje kvaliteta vazduha. Niko nije rekao da sam možeš da doprineseš zaustavljanju klimatskih promena i zagađenju okoline, makar počeo od parkića iza svoje zgrade. Mnogi danas znaju da i na mikronivou, u toku svog životnog veka mogu svojim ponašanjem da utiču na dobrobit planete. U istu grupaciju možemo da stavimo i odvajanje od televizije (je li moguće da kompanije još uvek plaćaju sumanute cifre da plasiraju proizvode milenijalsima na TV-u?), što znači da se sadržaj koji ćemo upijati ipak donekle bira.

Generacija koja nikad nije zadovoljna – uvek može bolje, više, brže. Ovaj karakteristični neizdrž je posledica veikih promena (najpre tehnoloških) kojima Milenijalsi svedoče i koje se događaju iz dana u dan. Nema strpljenja za birokratiju, čekanje u redu (čak i oni pakleni redovi za novi ajfon polako nestaju), čekanje dragog da se vrati sa odsluženja vojnog roka, čekanje boljeg sutra.

Jer ako bi „uvek moglo bolje i više“, onda ćeš i probati da dostigneš bolje i više. Svedočenje promenama može da znači i stalnu spremnost na promene i multitasking na poslovnom i opštem nivou.

Na kraju, sa svim ovim vrlinama i manama, generacija Y je možda prva koja broji toliko ljudi dovoljno ludih da misle da mogu da promene

Dijeta za mršavljenje 4 najpopularnije

Lifestyle

Studio24.rs

-

05/06/2023

0

Donosimo četiri vrste dijeta za mršavljenje koje bi vam mogle pomoći da skinete neželjene kilograme. Zapamtite, najbolja dijeta je ona koja vam najbolje paše.

Važno je napomenuti da je za uspješno mršavljenje važno imati uravnoteženu prehranu, vježbati redovito i voditi zdrav način života. Također je preporučljivo posavjetovati se s nutricionistom ili stručnjakom za prehranu kako bi vam pomogao sastaviti plan prehrane prilagođen vašim individualnim potrebama i ciljevima. Kao što smo već pisali, postoje čajevi za mršavljenje koji se ponekad preporučuju za podršku mršavljenju.

U nastavku teksta donosimo vam neke od najpopularnijih dijeta za mršavljenje, ali u svako slučaju posavjetujte se sa nutricionistom ili stručnjakom za prehranu.

Dijeta Ketogenic

Dijeta Ketogenic je visoko-masna, umjereno-proteinska i niskougljikohidratna dijeta koja ima za cilj potaknuti tijelo da koristi masti kao primarni izvor energije umjesto ugljikohidrata. Kada slijedite ovu dijetu, unos ugljikohidrata se drastično smanjuje na oko 20-50 grama dnevno, što dovodi tijelo u stanje zvan ketoza.

U ketozi, tijelo se koristi ketonima kao izvorom energije umjesto glukoze (koja se inače dobiva iz ugljikohidrata). Ketoni se proizvode u jetri iz masti koje se razlažu u ketogene masne kiseline. Kada je tijelo u ketozi, pomaže u gubljenju suvišnih masnoća u tijelu.

Kako slijediti dijetu Ketogenic?

Slijediti dijetu Ketogenic nije jednostavno i može biti izazovno za neke ljude. Ova dijeta zahtijeva strogo praćenje unosa hrane i izbjegavanje mnogih namirnica koje se obično konzumiraju. Dijeta Ketogenic se uglavnom sastoji od sljedećih namirnica:

Masno meso (npr. janjetina, svinjetina, govedina)
Riblje ulje i riba (npr. losos, skuša)
Jaja i mliječni proizvodi (npr. sir, maslac, vrhnje, jogurt)
Masnoće (npr. avokado, maslinovo ulje, orašasti plodovi)
Povrće s niskim udjelom ugljikohidrata (npr. zelena salata, špinat, kelj)

Izbjegavajte namirnice poput slatkiša, pekarskih proizvoda, žitarica, tjestenine, riže, voća s visokim udjelom ugljikohidrata, kao i većinu vrsta povrća. Smanjite unos alkohola i šećera. Važno je paziti na unos kalorija jer unos prevelike količine kalorija može izazvati debljanje.

Prednosti i nedostaci dijete Ketogenic

Prednosti dijete Ketogenic uključuju gubitak suvišnih kilograma, smanjenje rizika od srčanih bolesti, poboljšanje razine šećera u krvi i smanjenje upala u tijelu. Također se može poboljšati razina energije i koncentracije. Ova dijeta se često preporučuje osobama s dijabetesom tipa 2 i drugim metaboličkim poremećajima.

Nedostaci dijete Ketogenic uključuju moguće nuspojave poput umora, glavobolja, lošeg daha, probavnih smetnji, niskog krvnog tlaka i problema sa spavanjem. Također može biti teško održavati ovu dijetu na duže vrijeme i može dovesti do manjka vlakana u prehrani, što može utjecati na probavu.

Prije nego što krenete s dijetom Ketogenic, važno je razgovarati sa stručnjakom za prehranu ili liječnikom kako biste bili sigurni da je ova dijeta prikladna za vaše zdravlje i individualne

Mediteranska dijeta

Mediteranska dijeta je prehrana koja se temelji na prehrani stanovnika mediteranskih zemalja, poput Grčke, Italije, Španjolske i Turske. Ova dijeta se smatra jednom od najzdravijih na svijetu, a istraživanja pokazuju da smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.

Ova dijeta se sastoji od namirnica poput:

Maslinovo ulje kao glavni izvor masnoće
Riblji proizvodi (poput lososa, sardina, skuše)
Povrće (poput rajčice, patlidžana, tikvica)
Voće (poput naranči, grožđa, jagoda)
Cijele žitarice (poput smeđe riže, cjelovitih žitarica)
Mahunarke (poput leće, slanutka, graha)
Orašasti plodovi (poput badema, oraha, lješnjaka)
Mala količina crvenog mesa i slatkiša

Prednosti i nedostaci dijete Mediterranean

Prednosti dijete Mediterranean su mnogobrojne, a neke od njih su:

Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti: Maslinovo ulje, riba, voće, povrće i orašasti plodovi su bogati antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za zdravlje srca.
Smanjuje rizik od raka: Namirnice poput rajčice, brokule i šparoga su bogate hranjivim tvarima koje su pokazale preventivnu ulogu u borbi protiv raka.
Poboljšava zdravlje mozga: Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi i orašastim plodovima, mogu pomoći u poboljšanju kognitivne funkcije i sprečavanju demencije.
Poboljšava probavu: Hrana bogata vlaknima, poput mahunarki, cijelih žitarica i povrća, može pomoći u održavanju zdrave probave.

Nedostaci dijete Mediterranean su relativno mali u odnosu na prednosti. Međutim, jedan od nedostataka može biti visok unos kalorija ako se prekomjerno konzumiraju maslinovo ulje, orašasti plodovi i sušeno voće. Također, ova dijeta može biti skupa ako se kupuje hrana koja se ne uzgaja u regiji Mediterana.

Dijeta DASH

Dijeta DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) razvijena je za osobe koje imaju problema s visokim krvnim tlakom. Međutim, pokazalo se da je ova dijeta korisna za sve ljude koji žele zdraviji način prehrane.

Dijeta DASH se temelji na povećanom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova, sjemenki i nemasnih izvora proteina poput piletine i ribe. Dijeta se također preporučuje za smanjenje unosa zasićenih masti, crvenog mesa i slatkih napitaka.

Evo primjera jednodnevnog plana prehrane prema dijeti DASH:

Doručak: Omelet s povrćem, kriška cjelovitog kruha, voće po izboru.
Užina: Voće i orašasti plodovi.
Ručak: Piletina na roštilju, salata od rajčice i krastavaca, kriška integralnog kruha.
Užina: Nemasni jogurt i bobičasto voće.
Večera: Pečena riba, zapečeno povrće i cjelovite žitarice.
Užina: Popodnevna užina može biti npr. nisko kalorična, nemasna grčka salata.

Prednosti ove dijete su da se fokusira na povećan unos povrća i voća, te smanjenje unosa nezdravih masti i šećera. Osim toga, dijeta DASH također može pomoći u smanjenju krvnog tlaka i poboljšanju cjelokupnog zdravlja srca.

Nedostatak ove dijete je da neke osobe mogu osjećati nedostatak energije zbog niskog unosa kalorija, posebno ako su fizički aktivne. Također, može biti izazovno pridržavati se ove dijete ako ste navikli na visoko-kalorične obroke i slatkiše.

Dijeta Weight Watchers

Dijeta Weight Watchers je program za gubitak težine koji se temelji na pristupu brojanja bodova, a ne kalorija. Svaka namirnica i jelo se boduje na temelju različitih čimbenika kao što su kalorijska vrijednost, udio bjelančevina, masti, vlakana i ugljikohidrata. Ovisno o vašem cilju gubitka težine, dobivate određeni broj bodova koji možete potrošiti tijekom dana.

Program Weight Watchers također potiče zdrave prehrambene navike, kao što su povećani unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina. Ova dijeta se također fokusira na povećanje fizičke aktivnosti kao važnog faktora u mršavljenju i održavanju zdrave tjelesne težine.

Jedna od prednosti dijete Weight Watchers je fleksibilnost u izboru hrane i jela koje želite jesti, što ju čini pristupačnom za širok spektar ljudi. Također, ovaj program se temelji na dugoročnim promjenama prehrambenih navika i načina života, što može dovesti do dugotrajnog gubitka težine i zdravijeg načina života.

Međutim, nedostatak ove dijete može biti potreba za praćenjem bodova i prilagođavanjem obroka, što može biti nepraktično za neke ljude. Također, za razliku od drugih dijeta, Weight Watchers ima mjesečnu naknadu za pristup online alatima i podršci zajednice.

Zaključak

Postoji mnogo različitih dijeta za mršavljenje, a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Dijeta Ketogenic se fokusira na nisku razinu ugljikohidrata i visoki unos masti kako bi tijelo koristilo masti kao izvor energije. Mediteranska dijeta se temelji na tradicionalnoj mediteranskoj prehrani s naglaskom na povrću, voću, maslinovom ulju i ribi. Dijeta DASH promiče smanjenje unosa soli i zasićenih masti kako bi se smanjio krvni tlak, dok dijeta Weight Watchers koristi pristup brojanja bodova za uravnoteženje unosa hrane.

Prije nego što odaberete dijetu, važno je razmotriti svoje ciljeve gubitka težine, prehrambene navike i životni stil kako biste odabrali dijetu koja vam najviše odgovara. Bez obzira na to koju dijetu odaberete, važno je pristupiti joj s dugoročnim ciljem i usvojiti zdrave prehrambene navike.

Ipak, važno je zapamtiti da ne postoji univerzalna dijeta koja će odgovarati svakome. Svaka osoba ima jedinstvene potrebe i prehrambene navike te je stoga važno prilagoditi dijetu individualnim potrebama.

Prije nego što započnete bilo koju dijetu, važno je razgovarati sa stručnjakom za prehranu ili liječnikom kako biste bili sigurni da će odabrana dijeta biti sigurna i prikladna za vaše zdravlje.

U konačnici, izbor dijete ovisi o vama i vašim ciljevima za mršavljenje. Važno je odabrati dijetu koju ćete moći slijediti i koja će vam pomoći da postignete vaše ciljeve na zdrav i održiv način.

Preporuka

Direktorski sindrom kao zamka

Anid agdesign.rs

-

06/08/2022

0

Direktorski sindrom u preduzetništvu drastično se razlikuje od pozicije u kojoj radite za nekoga i u 16 ili 17 časova zatvorite vrata kancelarije i svoj um za sve ono što se dešava na poslu

Biti preduzetnik znači snositi odgovornost za ono što jeste i niste postigli.

Bez obzira na to da li ste pojedinac koji prodaje svoje proizvode i usluge, ili ste na čelu firme koja broji pedesetak zaposlenih, stvar sa odgovornošću je ista – ona je na vama. Naravno, u prvom slučaju odgovorni ste samo za sebe, a u drugom i za ljude koji rade za vas.

Raspon te odgovornosti varira, ali suština je ista – na kraju dana, meseca ili godine kusaćete ono što ste sami zakuvali.

Direktor snosi svu odgovornost za neuspjeh ili uspjeh

Svaki preduzetnik, bez obzira na to da li pričamo o prodavcu na pijaci ili osnivaču Amazona, počeo je tako što je samostalno obavljao određene poslove. Čak i kada imate partnera ili tim od samog početka, sve je prilika da ćete jedno vreme vi biti dečko za sve.

To znači da će vaš posao zahvatati zadatke i obaveze nekoliko različitih radnih mesta: od prodaje, marketinga, pravljenja onoga što prodajete, pa do knjigovodstva i pravnih aspekata cele vaše preduzetničke priče.

Među ljudima je, međutim, neretko zastupljen stav koji je vrlo sličan onoj mafijaškoj paroli „Ne pitaj me kako sam zaradio prvi milion”. U ovom kontekstu, to može da bude stav „Ne pitaj me šta sam sve morao da radim da bih dovde stigao”, pri čemu se ništa od toga ne mora odnositi na nemoralne ili bizarne aktivnosti, već na prostu činjenicu da ste u jednom radnom danu bivali kurir, sekretarica, direktor, spremačica i account menadžer.

Šta je direktorski sindrom

Hajde da najpre budemo iskreni: ego nije imun na (prve) poslovne uspehe. To nije ništa loše, pošto je uspeh znak da nešto radimo kako treba. Međutim, ako ego preuzme kormilo, mogu nastati problemi. Šta to znači?

Ako vam je na početku bavljenja vašim poslom bilo sasvim normalno da radite stvari koje nisu u opisu posla menadžera, može doći do toga da, sa vremenom i proširenjem tima, neke stvari postanu „stvari koje direktor ne radi” jer su mu „ispod časti”.

Da se najpre razumemo: ovo nema nikakve veze sa delegiranjem. Delegirati treba često i pametno; ovde je reč o nečemu drugom – o direktorskom sindromu. Ovo nije termin koji ćete pronaći u literaturi, zato što sam ga upravo izmislila, posmatrajući ljude i druge preduzetnike oko sebe, kao i prisećajući se svojih bivših poslodavaca.

Direktorski sindrom se može lako kontrolisati

Jedan od njih bio je direktor firme za koga nije bilo neobično da dođe u kancelariju gde sedi nas šestoro i pita ko je za kafu, a potom je donese. To bi bilo suprotno od direktorskog sindroma.

Definicija direktorskog sindroma

Ali hajde prvo da definišemo direktorski sindrom. Šta on podrazumeva? On, najpre, podrazumeva da zauzimate poziciju u kojoj se uvek i apsolutno uvek vi iznad drugih. Vaše potrebe su važnije, vaše vreme je vrednije, vaša je „uvek zadnja”. Vi ne nudite kafu svojim zaposlenima, već se podrazumeva da je oni nude vama. Vi ne učestvujete u njihovim razgovorima jer su oni vama dosadni.

Vi očekujete da vam uvek neko otvara vrata, uvek se neko drugi javi na telefon, uvek se zna kad je „dopušteno” da vas drugi „uznemiravaju” svojim zahtevima.

Sve ovo je vrlo pipavo, zato što direktorska, odnosno menadžerska pozicija zaista zahteva određeno istupanje iznad tima, kako bi se lakše sagledalo sve što je značajno, a dešava se kako unutar, tako i izvan tima. Međutim, velika je razlika u tome da li je to istupanje vođeno stvarnim potrebama ili vašim egom.

Direktorski sindrom dovodi do toga da ljudi počinju da vas doživljavaju kao nedodirljive. A to vašem i svačijem egu prija. I samim tim počinju donekle od vas da zaziru. Odnos moći u komunikaciji postavljen je od starta: vi imate apsolutnu moć, a zaposleni treba da vam se povinuju.

Da li možete da pojmite koliko dobrih ideja će, u ovom slučaju, ostati neizrečeno, jer zaposleni znaju da ih nećete saslušati? Da li znate koliko će problema nastati, a mogli su biti sprečeni samo da ste nekome dopustili da vam ih saopšti?

Osim toga, dobar menadžer je uvek primer svom timu. Da li je dobar primer zauzeti poziciju nedostižnog, povlašćenog i onog čije je vreme uvek vrednije od vremena drugih ljudi? Kako biste se vi, sa druge strane, osećali da radite za nekog ko boluje od direktorskog sindroma? Da li bi to bilo mesto gde želite da radite, da ostanete i da gradite svoju karijeru?

Kako se postaviti

Mnogo pitanja, a odgovori se nameću sami. Ako ste se prepoznali u nekim od ovih opisa, nemojte očajavati. Direktorski sindrom nije nikakva neizlečiva boljka; on je samo ego koji nije držan pod kontrolom. Ako ne počnete da ga suzbijate, još više će se rasplamsati. I zato nikad nije kasno za samorefleksiju u vezi sa tim kako se ponašate i kako vas drugi ljudi doživljavaju.

Jednom preduzetniku, koji vrlo dobro zna šta znači graditi nešto od nule i živeti sa konstantnom neizvesnošću, ništa ne bi trebalo da bude „ispod časti”. To ne znači da ćete da idete svima po burek, da budete i sekretarica i računovođa i domar i marketing menadžer.

Ako ste to nekada bili, onda znate koliko je zahtevno. Ali, sad kad više ne morate, odustanite od ideje povlašćenosti i nedodirljivosti. Podelite sa svojim timom nešto iz svog života, skuvajte im svima tu kafu jer će im to sigurno značiti, zasučite rukave i bacite se na posao onda kada ga treba završiti, bez obzira što ste vi menadžer.

Ako kapetan tone zajedno sa svojim brodom, onda najmanje što jedan preduzetnik može da uradi za svoj tim jeste da odustane od trona na koji ga je sopstveni ego postavio.