Preduzetnički stres

Za preduzetnički stres postoje brojne tehnike koje nam mogu pomoći da prevaziđemo stresan period tako da iz njega ne izađemo potpuno iscrpljeni.

Međutim, kada dođe period krize, koliko zaista vodimo računa o sebi i svom zdravlju? Da li, u nameri da se umirimo sa psihičkog aspekta, zapostavljamo onaj ništa manje važan – telesni?

Šta je to što bismo mogli činiti kako naše telo, za vreme krize ili perioda povećanog stresa, ne bi ispisivalo čekove za koje nemamo pokriće?

Stres nas lako izbaci iz uobičajenog koloseka

Bilo da govorimo o hroničnom ili akutnom stresu, telo je obično prvo koje „strada” kada su nepovoljne spoljašnje okolnosti u pitanju. Tako možemo „zaboravljati” da jedemo ili, s druge strane, ješćemo više nego što nam je potrebno; odričemo se svih onih korisnih i prijatnih aktivnosti koje radimo jer sada nemamo vremena ili energije da im se posvetimo, te svu svoju pažnju usmerimo na preživljavanje krize.

Međutim, kada govorimo o preživljavanju, često mislimo na preživljavanje projekta ili posla, a ne na sopstveno. I zato sebe ubedimo da sad činimo najbolje što umemo, a u stvari iz fokusa izgubimo sve ono što nam i te kako može pomoći kada dođe period krize.

Ako ne vodimo dovoljno računa o telu, onda ni sve ostale tehnike za prevladavanje stresa neće funkcionisati. Da li možete umorni i iscrpljeni trezveno da razmišljate? Da li vam je do vežbi disanja onda kada osećate da vam nešto sedi na glavi i neće da ode? Verovatno ne.

Svrha ovog teksta je da se osvrne na telesni aspekt prevladavanja stresa, u smislu da ne zaboravimo da pazimo na stvari koje su i te kako važne, a koje nam lako iščeznu sa liste prioriteta.

Preduzetnički stres je moguće kontrolisati
Preduzetnički stres je moguće kontrolisati

O čemu treba voditi računa

Bez obzira da li govorimo o svakodnevnici ili o periodima krize, voditi računa o sopstvenom zdravlju može doneti samo pozitivne ishode.

O tome, istina je, treba malo više brinuti u periodima krize, a – paradoksalno – baš smo tada skloniji da zanemarujemo potrebe tela i oglušujemo se o ono što nam poručuje. Ovo su najvažnije stvari koje ne bi trebalo smetnuti sa uma, kada je reč o telesnom aspektu borbe sa stresom.

Spavanje je nezamenljivo

Kvalitetan san, u šta spada i redovno spavanje u određenom trajanju, obično su prvo što leti sa spiska stvari koje radimo u periodu krize.

Neki ljudi, sa druge strane, mogu spavati više i duže, jer je spavanje upravo jedna od stvari u koju možemo pobeći onda kada je realnost ugrožavajuća.

Činjenica je da ništa ne može da zameni spavanje u trajanju od sedam do osam sati, a to je obično ono čega se ne pridržavamo – bilo zato što ne možemo da stignemo ili zbog nemogućnosti da zaspemo jer smo ophrvani razmišljanjem o problemu koji je izazvao krizu.

Važno je imati u vidu da je našem telu san neophodan da bi mogao da funkcioniše i da ga baš ništa – nikakva količina kafe ili kojih god supstanci – ne može nadomestiti. Zato nemojte žrtvovati spavanje, već naprotiv; kad smo odmorni i naspavani, lakše se nosimo sa onim što nam servira dan, nego kad smo umorni i nervozni.

Napravite pauzu ali zapravo

Kada krenu rokovi i sav pripadajući im stres, prvo čega se odreknemo je odmor. Tu se ne misli na to da usred frke odete na godišnji u trajanju od dve nedelje, već uzimanje predaha u toku dana da posložite svoje misli i emocije.

Pauza od pola sata u danu kada telefoni nemilosrdno zvone može se činiti kao suvišno luksuziranje. Međutim, ona to nikako nije. Napravite pauzu koja će vam omogućiti da se makar na kratko izmestite iz sadašnje perspektive.

Ne samo da će vam možda pomoći da starom problemu pristupite na nov način, već će vam obezbediti da na trenutak predahnete od svega onoga što vam uzrokuje patnju, a stres upravo to i jeste – patnja.

To ne znači da ćete bežati, već da ćete se zaustaviti da napunite svoj rezervoar gorivom za lakše prevaljivanje ostatka puta.

Preduzetnički stres
Poduzetnički stres nije šala zato uzmite pauzu svako malo

Aktivnosti koje nam prijaju nisu gubljenje vremena

I prijatne aktivnosti – kao što su slušanje muzike, šetnja, plivanje, razgovor sa prijateljima i bliskim osobama – u trenucima krize mogu nam se činiti kao luksuz.

Tačnije, kao gubljenje vremena, odnosno bavljenje nečim što ni izbliza nije tako važno kao problem sa kojim se suočavamo. To, međutim, nije tačno; aktivnosti koje sprovodimo u svrhe vraćanja energije koju smo izgubili rešavanjem problema zapravo je investicija u buduću količinu energije koju imamo na raspolaganju za nošenje sa problemom, odnosno stresom.

Sat vremena koje ćete „izgubiti” na ovaj način nikako nisu gubljenje, već tajm aut. Ne zaboravite da, ne samo da na njega imate pravo, već će vam se njegovo korišćenje dugoročno veoma isplatiti.

Slušajte šta vam poručuje telo

U periodima duže izloženosti stresu, neretko se pojavljuju telesne manifestacije našeg psihičkog stanja. To je, između ostalog, onaj osećaj da vas nešto guši, težina na plućima ili osećaj rupe u stomaku.

Sve su to telesni pokazatelji da je potrebno nešto učiniti, kako se ono što danas doživljavamo kao neprijatnu senzaciju sutra ne bi pretvorilo u stvaran zdravstveni problem.

Svako od nas ima određen kapacitet do kog je u stanju da se nosi sa stvarima koje procenjujemo kao visoko stresne i naporne. Taj kapacitet može biti različit od osobe do osobe, ali svima nam je zajednička jedna stvar: on ima svoje limite.

Nemojte čekati da dođete do same granice da biste uvideli da ste tu. Slušajte šta vam telo govori i nemojte se oglušivati na to što čujete.

Preduzetnički stres
Poduzetnički stres je uzrok mnogo raspadnutih brakova

Bez obzira da li govorimo o periodu krize (akutni stres) ili o svim onim manjim, iritantnim stvarima kojima obiluje svakodnevnica, svakako je pametno ne gubiti iz vida značaj koji telo – odnosno to kako sa njim postupamo – ima na naše celokupno funkcionisanje.

Stvari iznete u ovom tekstu nisu nikakvo „izmišljanje tople vode”: svi smo čuli za njih i znamo da su važne, zar ne? Uprkos tome, često jako lako čak i nesvesno odlučimo da su nam u kriznim periodima suvišne i zato prve „odlete” sa spiska stvari koje ćemo raditi.

Neka ne bude tako, pošto rešavanje krize bez obraćanje pažnje na ono što će od nas posle nje ostati (u mentalnom i telesnom smislu), može biti ništa drugo do Pirova pobeda. Zato briga o sebi nije nikakav luksuz, već stvar preživljavanja.

PREPORUKA

Izlazna strategija u preduzetništvu

Bez obzira da li se privatnim poslom bavite godinama ili ste tek na putu da postanete preduzetnik, izlazna strategija je proces u koji vredi uložiti vreme i trud

Danas vam možda sve ide od ruke i horizon je čist, ali svako od nas iz iskustva zna da se već sutra mogu navući tmurni, kišni oblaci.

Možda ne morate svakodnevno i svuda sa sobom da nosite kišobran ako je leto, ali ćete ga sigurno imati kod kuće spremnog za upotrebu kad krene jesen. Izlazna strategija je upravo kao i taj kišobran. Ne morate je imate ispred sebe u svakodnevnom poslovanju, ali je nešto što vam može presudno pomoći u očuvanju finansijske budućnosti.

Priprema ove strategije omogućava vam da se na vreme osigurate od mnogih neočekivanih događaja koji mogu značajno ugroziti vašu poslovnu stabilnost. Bez obzira na vrstu ulaganja koje planirate, efikasna strategija izlaska treba da bude sastavni deo vaše procene nivoa rizika koji želite i možete da preuzmete.

Izlazna strategija ne treba da bude bauk
Izlazna strategija ne treba da bude bauk

Šta sve treba da sadrži izlazna strategija

Prvi element čine koraci koje ćete preduzeti u slučaju neke nepredviđene situacije. Pored njih, ovim dokumentom treba da definišete i koji su to kriterijumi koji treba da budu ispunjeni ili prekoračeni da bi se strategija pokrenula.

Da li to znači da je namenjena samo nepredviđenim negativnim okolnostima? Krajnje je očigledno da treba predvideti korake izlaska iz nekvalitetne investicije ili postupak zatvaranja preduzeća koje ne generiše profit. U ovom slučaju, cilj izlazne strategije je da se ograniče nastali i potencijalni gubici.

Manje je očigledno, ali ona takođe može da se formuliše i za slučajeve kada poslovni poduhvat ispuni svoj profitni cilj.

Šta ako vam se obratio neko ko je zainteresovan za kupovinu vašeg posla? Da li biste bili spremni za pregovore bez plana? Izlazna strategija treba da pokrije i ovakve situacije.

Drugi razlozi koje može da uključi su: značajna promena tržišnih uslova, određeni pravni razlozi ili jednostavno želja vlasnika da se povuče iz trenutnog biznisa i uživa u zasluženoj penziji.

Izlazna strategija kao dio biznis plana

Kada je pravo vreme za početak planiranja? Pravi odgovor bi bio da nikad nije prerano razviti plan koji može da vam uštedi vreme, novac i spasi vas od nerviranja.

Dobro pripremanje pomoći će vam da odgovorite na važna pitanja koja se mogu javiti prilikom izlaska iz poslovanja. Među najbitnijima je pitanje optimalne opcije: likvidiranje poslovanja, prodaja, zadržavanje udela ili prenos na člana porodice.

Izlaznom strategijom povećavate svoje opcije
Izlaznom strategijom povećavate svoje opcije

Naravno, svaka od ovih opcija u određenim okolnostima ima svoje prednosti u odnosu na druge. Ukoliko vaš biznis generiše gubitak teško je da će adekvatno rešenje biti prenos na člana porodice. Ukoliko ipak želite da se penzionišete ovo je možda i najbolji izlaz. Takođe je veoma važno na vreme sagledati brojne troškove vezane za različite načine izlaska.

Pre nego što izaberete strategiju, za svaku od opcija trebalo bi analizirati moguće kratkoročne i dugoročne efekte. Kako se svaki vlasnik preduzeća nalazi u situaciji koja je jedinstvena za njega potrebno je prilagoditi je svojim specifičnostima.

Kreiranje uspešnog plana može da bude dug i zahtevan proces. Ipak, bez obzira da li vodite malo preduzeće ili veliku korporaciju, preporučljivo je da imate neku vrstu strategije, tako da vaš izlaz prođe što je bezbolnije moguće.

U idealnom slučaju, izlazna strategija treba da bude deo poslovnog plana, pre nego što se započne sa poslovanjem, jer izbor izlaznog plana može da utiče i na izbor samog biznisa.

Zato, što ranije krenete da planirate pre ćete biti spremni da se uhvatite u koštac sa prilikama koje nastaju. Na ovaj način obezbeđujete da izlazak iz određenog posla prođe bez tektonskih poremećaja u vašem kako poslovnom tako i privatnom životu.

Povezivanje sa klijentima na ličnom nivou

Povezivanje sa klijentima na ličnom nivou ili zašto se u onim malim radnjama na uglu ljudi osećaju kao kod kuće?

Nedaleko od zgrade u kojoj stanujem, nalazi se minimarket za koji bi se, zbog dužine redova na kasi, stekao utisak da se roba u njemu deli besplatno. Dugogodišnji kupci već su navikli na to da će bar desetak minuta čekati u redu za plaćanje, što je gotovo redovna pojava i van uobičajenih jutarnjih i popodnevnih „špiceva“.

Ovaj market jedan je od retkih koji su u krugu od par kilometara uspeli da opstanu više od 2 decenije. Primedbe na kvalitet ponuđene robe gotovo su ravne statističkoj grešci, ali to nije jedini razlog zbog koga će kupci i dan-danas radije prešpartati koju ulicu više i stoički podneti onu gužvu prilikom plaćanja.

U trenucima kada se odnos prodavac-klijent svede na automatizovano „dobar dan, izvolite, hvala, doviđenja“, model poslovanja manjih preduzeća, u kojima vas zaposleni dočekaju sa iskrenim, širokim osmehom i oslove po imenu ili nadimku, ume da načini neverovatnu razliku.

Ne samo da se kupci praktično osećaju „kao kod kuće“, već je i proces kupovine mnogo manje stresan. Iz perspektive vlasnika, upravo ta prisnost i intimnost odlučuju o kvalitetu odnosa koji će izgraditi sa potrošačima. Isto tako, ovaj faktor često i kupcima predstavlja jedan od glavnih motiva da nekome ukažu svoje poverenje.

Lični kontakt je nezamenjiv za mala preduzeća i povezivanje sa klijentima
Lični kontakt je nezamenjiv za mala preduzeća i povezivanje sa klijentima

Mala preduzeća – poput marketa sa početka priče – imaju tu specifičnu prednost prilikom uspostavljanja i razvijanja veze sa kupcima upravo zbog svakodnevnog kontakta koji sa njima ostvaruju.

Svako u okruženju ima bar nekoliko primera ovakvih simpatičnih dućana, kojima srdačan i prijateljski odnos prema kupcima predstavlja karakterističan zaštitni znak. Na osnovu njihovih primera uočava se prvenstveno prednost direktnog kontakta sa potrošačima, dok oni koji takav odnos teže da izgrade, istovremeno mogu sagledati i na koje je sve načine to moguće postići.

Budite strpljivi

Kao i sve ostalo, razvijanje dugoročnog i trajnog odnosa poverenja najpre zahteva strpljenje. Stavite se u poziciju svojih klijenata – verovatno ni sami ne biste želeli da se prilikom kupovine osećate kao da ste pod pritiskom.

Posvetite se tome da klijentima ukažete šta konkretno za njih možete učiniti, i usmerite pažnju na negovanje kontakta kako sa dugogodišnjim, tako i sa novim kupcima. Na osnovu toga će i oni sami dobiti uverljiv razlog da vam ukažu svoje poverenje.

Upoznajte svoje kupce

Proces upoznavanja jedna je od onih karakterističnih prednosti malih preduzeća koja sa svojim kupcima već imaju izgrađen prisan odnos. Na primer, ukoliko ste zapamtili neke specifične informacije – bilo da su to imena klijenata ili pak detalji iz njihovog svakodnevnog života koje su sa vama podelili – to može predstavljati osnov na kome ćete taj odnos poverenja dalje razvijati.

Za upoznavanje sa klijentima neformalni razgovori im sugerišu da ih ne gledate isključivo kao potrošače
Za upoznavanje sa klijentima neformalni razgovori im sugerišu da ih ne gledate isključivo kao potrošače

Naime, kroz povremene neformalne razgovore u kojima ćete pokazati interesovanje za tzv. uobičajene probleme klijenata, sugerisaćete im da ih ne posmatrate isključivo kao potrošače kojima želite da prodate proizvod, već se prema njima odnosite kao prema sebi ravnima. Ne zaboravite da svakome prija malo pažnje, te da će se ljudi osetiti polaskano kada shvate da ste zapamtili pojedine njima značajne „sitnice“.

Pre svega, postavljajte pitanja

Dozvolite klijentima da vam daju do znanja šta je ono što im je tačno neophodno, a što im vi možete pružiti. Postavljajte im pitanja i na njih odgovarajte promišljeno i bez žurbe – jer na osnovu vaših ishitrenih odgovora klijenti vrlo lako mogu steći utisak da ih ne slušate pažljivo.

Ponekad je, umesto usmerenosti na isticanje ponude, važnije da svoje klijente najpre saslušate, jer ćete im, na osnovu informacija koje vam pruže, mnogo lakše objasniti kakve dobiti ili koristi mogu imati od vaših proizvoda.

Udvarajte se klijentima

Poneki marketeri rekli bi da je prodaja slična udvaranju – s vremena na vreme, klijente morate impresionirati i „zavesti“ kako biste ih naveli da vam uzvrate pažnju. Pružite im razlog da to zaista i učine tako što ćete im ponuditi i više od onoga što bi inače očekivali. Usput im dajte prostora da sami odluče da li žele da prihvate vašu ponudu. I, naravno – poštujte njihov izbor, kakav god on bio.

Ponudite klijentima više nego što očekuju
Ponudite klijentima više nego što očekuju

S vremena na vreme, pričajte i o sebi

Ovo je još jedan od načina da odnosima sa klijentima date ličniji kontekst. Kada uočite da su spremni da vam otkriju poneke detalje o sebi, uzvratite im na identičan način dajući im do znanja koliko vam njihovo poverenje znači.

Pojedina istraživanja pokazuju da će se potrošači, sasvim očekivano, mnogo lakše odlučiti na kupovinu ukoliko i sami prodavci sa njima podele neke lične informacije. U kontekstu jačanja veze sa potrošačima, navedeni pristup i te kako može uticati na pozitivan utisak koji će klijenti o vama steći.

Nije baš uvek sve u tehnologiji

Iako je lakše potencijalnom klijentu poslati newsletter ili interakciju svesti na e-mail prepisku, kontakt „uživo“ je u velikom broju slučajeva ipak mnogo značajniji i efektivniji za povezivanje sa klijentima.

Bez obzira na nesumnjive prednosti digitalne komunikacije – poput olakšanog poslovanja i mogućnosti bržeg dolaska do veće ciljne grupe – direktan, oči-u-oči razgovor sa klijentima i dalje se smatra kao više nego poželjan.

Štaviše, preduzeća koja previđaju značaj direktnog kontakta, rizikuju da svoje potencijalne klijente „prepuste“ upravo onima koji shvataju koliko je važno uložiti u ostvarivanje suštinski kvalitetne međusobne komunikacije.

Zbog toga je u interakciji sa klijentima davanje svojevrsnog „ličnog pečata“ isto toliko značajno kao i kvalitet ponuđenih proizvoda ili usluga. A u to već odavno ne sumnjaju oni koji svakodnevnu nabavku obavljaju u prijatnom društvu vlasnika onih malih dućana na uglu.